La vie est belle à Paris - Slani Pariz

Pariz - jedan od najljepših gradova na svijetu. I nije bez razloga. Imala sam priliku živjeti 4 mjeseca u Parizu u sklopu studentske razmjene prije nekoliko godina. Tada sam doživjela i turističku stranu ovog grada, ali i male tajne koje samo lokalci znaju. Najdraži dio kod Pariza mi je bio dići glavu gore i uživati u arhitekturi samog grada, gdje te mirisi vode do hrane, bujice ljudi nose po ulicama, skriveni parkovi koji samo čekaju da ih se otkrije i u njima odmori od užurbanog i napornog tempa. Nedavno sam opet posjetila "svoj" drugi grad i posjetila neka od najdražih lokacija za finu papicu. Budući da je Pariz jaaaako velik, a mi smo proveli tamo 4 dana, "izvještaj" o Parizu će bit podijeljen na 3 posta... krećemo s prvim... slanim i francuskim. :)

Grad u kojem je borba ne ući u pekaru, jer od divnoće izbora baguetta, croiassanta, tartova, peciva i drugih ukusnih proizvoda, teško je izabrati. Parižane se često može vidjeti kako ujutro hodaju sa barem 4 baguetta u ruci. Uvijek sam si mislila kako mogu toliko kruha jesti, ali njihovi baguetti zbilja su neusporedivi sa ičim što se kod nas nudi. Njihove mesnice nude sve vrste peradi od kokoši do prepelica, raznih delikatesa od govedine i favorit za brzi obrok - rostbif koji je uvijek savršene roza boje.

Ono po čemu je Pariz poznat su mali bistroi prepuni malih stisnutih stolova i stolica na križanjima manjih i većih ulica. Gotovo svaki od njih nudi hamburgere, tatarski biftek, juhe, školjke, meso, zbilja razne kombinacije hrane. Često se mogu vidjeti table na kojima piše Plat du jour - što znači jelo dana, gdje se dobije predjelo, glavno jela i desert (imaju navedeno nekoliko predjela, glavnih jela i deserta pa si sami složimo svoj obrok) po cijenama od 15 do 30 €.

Tatarski biftek (Steak tartare) u pariškim bistroima dolazi serviran uz pržene krumpiriće i salatu. Nama se dogodilo da smo dobili fino kosani komad bifteka s žumanjcem u sredini, okružen raznim dodatcima kao sitno rezani češnjak, luk, kapare i inćune, uz začine kao što su Tabasco, sol, papar, ketchup, Worcestershire umak, senf i slično. Tada je krenula moja borba da sve sastojke dobro i odmjereno pomiješam, jer ne smije se ničim pretjerivati da se ne sakrije okus mesa. Volim raditi tatarski tako da mi moja borba nije teško pala. Za razliku od naših običaja serviranja tatarskog, u Pariz se ne dobije maslac i tost sa strane, nego samo nekoliko tostića, i košarica kruha na koju se navali kad tosta nestane.

Jedno od jela koje se apsolutno mora probati u Francuskoj je juha od luka sa zapečenim sirom. Bistra juha od luka s komadićima luka i kockicama kruha preko koje je ukusan i bogat sloj zapečenog sira. Nakon cijelog dana hodanja i dosta vjetra, takva juhica izvrsno dođe umornom istraživaču. Budući da luk volim u svim oblicima i još sa zapečenim sirom, zbilja sam uživala u njoj. Najteže je biti strpljiv i pričekati da se i zdjelica i sama juha malo ohlade, pogotovo kada juha izgleda tako primamljivo!

Preporuka za dobre restorane/bistroe sa tradicionalnim jelima, a pristupačnim cijenama su Ma Bourgogne koji se nalazi na ćošku vrlo šarmantnog parka Place des Vosges gdje uz navedeno svakako treba probati i puževe (escargots) začinjene maslacom, češnjakom i peršinom, te L'auberge Du Louvre u neposrednoj blizini Louvrea, koji je malo više turističkiji, ali nudi izvrsne kombinacije u Plat du jour.

Francuska je zemlja poznata po svojim sirevima i raznim načinima kako uživati u njima. Fondue je sirna tekuća fantazija. Fondue je topljeni sir, koji se stalno podgrijava da se ne stisne, u kojeg se umaču komadi mesa, krumpira, šunke, kruha i slično. Jedina stvar meni bolja od fondua je raclette. Raclette je polu tvrdi sir čija se polovica postavi na posebni grijač koji polako topi sir. Raclette je uvijek za dvije ili više osoba, jer izazov je pojesti pola koluta sira makar on bio topljeni. Kao i sa fondueom topljeni sir se stavlja preko kuhanih krumpira, komadića šunke, salama, povrća i slično, što pomalo bezukusnim namirnicama daje puni okus. Uz tako puno sira dobro je sve podmazati sa finim, hladnim i osvježavajućim Cidreom, pjenušavim pićem na bazi jabuka, koje kod nas, u svojim slabim varijantama, konkuriraju radleru i sličnim ljetnim pićima.

Moja preporuka za probati fondue ili raclette je svakako Le Chalet Savoyard u Rue de Charonne, 11 arrondisman. Cijena po osobi je oko 20 € bez pića, tako da spada među malo skuplje mjesto, ali isplati se probati u svakom slučaju.

Zadnji dio "slanog francuskog" posta je posvećen mojoj najdražoj crêperie - Crêperie Bretonne Fleurie de l'Epouse du Marin isto u Rue de Charonne (živjela sam u blizini tako da je bilo neminovno zavoljeti sve dobre restorane u ulici). Mala šarmantna palačinkarnica koja poslužuje crepes i galettes u klasičnim varijantama. Moj favorit je bio galette (palačinka od heljdinog brašna prepoznatljive po svojoj "čipkastoj" teksturi) sa chevrom (kozji sir), komadićima slanine (landron) i jajem (œuf), jer savršeno kombinira blagost sira, slanost slanine i kremoznost žumanjka. U svojoj ponudi imaju raznih slanih varijanti sa šunkom i sirom, te slatkih palačinki od kojih je tradicionalna i najjednostavnija ona sa šećerom i limunovim sokom (sucre et citron). Uz palačinke opet izvrsno ide cider, pogotovo demi sec (poluslatki).

I evo me na kraju prvog poglavlja pariške gastro ture - Slani Pariz! Nadam se da će vas neka jela inspirirati da ih sami doma radite (mene jesu) i da će te imati priliku posjetiti neka od mjesta kad vas put odvede u Pariz.

#paris #galette #crepe #chevre #lardon #cider #raclette #fondue #beeftartar #steaktartar #tatarskibiftek #juha #onionsoup #luk #food #france